Gdje su moji čitatelji?

pozivamo Vas na online literarnu radionicu “Gdje su moji čitatelji?”

koja će se u sklopu projekta Kultrnjak.hr održati u u subotu, 20. 11., i u

nedjelju, 21. 11. u 17 sati na Zoom platformi.

Gosti radionice “Gdje su moji čitatelji?” su Adela Mihoković, vlasnica Knjižare Knjigica i Zlatko Erjavec, pisac.

Adela i Zlatko surađuju dugi niz godina, a sve je počelo promocijom njegove prve knjige „Žene vole pametne muškarce“ u Knjižari Knjigica 2019. godine.

Tom prilikom Zlatko je na promociju donio i specijalno buteljirano vino koje je oduševilo okupljene te pridonijelo opuštenijoj atmosferi na promociji. Mnogi okupljeni i danas će rado naglasiti da im je to bila jedna od najdražih promocija knjige u Knjigici, a ovih dana u pripremi je promocija i njegove nove knjige “Žena koja je voljela kosilice”.

Na društvenim mrežama Knjigice redovito se mogu vidjeti objave koje promoviraju Erjavčev rad – pjesme, zapisi, knjige, promocije.

On je na korice svoje nove knjige “Žena koja je voljela kosilice” stavio Adelinu izjavu, a suradnju nastavljaju i kroz ovu zajedničku radionicu.

Dugogodišnji suradnici predstavit će sve detalje svoje suradnje – prednosti i benefite koje i pisac i vlasnica knjižare imaju od ovakve suradnje.

Besplatna online radionica održat će se na Zoom platformi

u subotu 20. 11. u 17 sati

u nedjelju, 21. 11. u 17 sati

za polaznike 54+

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/X6i9c1qF0Z

Kroz vlastita iskustva pisca Zlatko Erjavec govorit će o pronalasku sponzora, organiziranju promocija, suradnjama s knjižnicama, knjižarama i dolasku do čitatelja.

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša online radionica mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici

ADELA MIHOKOVIĆ, KNJIŽARA KNJIGICA

Ako živite u Bjelovaru i volite knjige, onda ste zaigurno posjetili i knjižaru Knjigica, kultno mjesto u gradu čiju vlasnicu Adelu Mihoković mnogi rado pitaju za savjet prilikom kupnje knjiga. Knjigica ovih dana slavi svoj četvrti rođendan, a možda najdraža čestitka za rođendan stigla je u vidu potpore Ministarstva kulture i medija projektu “Bjelovarčani vole knjige”. Projekt je za Knjigicu osmislila Antonija Putić, dugogodišnja suradnica Knjigice koja vodi društvene mreže koje prati više od 10 000 pratitelja. Iznimno velika brojka za malu knjižaru u malom gradu.

https://www.facebook.com/2077185302508786/videos/878449959522918

Osim prodajom knjiga, Knjigica svim posjetiteljima nudi i besplatne radionice, promocije i druga zanimljiva događanja, a upravo je u pripremi i objava prve knjige u vlastitoj nakladi.

Knjige nisu luksuz, one su osnovna potreba svakog pojedinca koji želi napredovati u svojem životu. Bez obzira na to kojim se poslom bavili, koji nivo obrazovanja imali – za svaku osobu postoji knjiga – govori Adela Mihoković, koja će na radionici polaznicima govoriti o suradnji s knjižarima i kako promovirati knjige te doći do čitatelja, a sve to kroz primjere iz vlastite prakse.

Više o Knjigici potražite na službenom Facebook profilu

https://www.facebook.com/Knjigica-gdje-priča-počinje-2077185302508786

I na službenom Inastagram profilu

https://www.instagram.com/adelaknjigica/

Zlatko Erjavec počeo je pisati priče potaknut Virovitičkim umjetničkim večerima koje je organizirao Robert Roklicer, a svoju prvu knjigu objavljuje nakon šezdesetog rođendana. Priče uvrštene u knjigu „Žene vole pametne muškarce“ nastale su u razdoblju kraćem od godinu dana. Za Roklicera, koji je desetljećima radio s piscima, Erjavec je bio čudo i potvrda da se talent može naći posvuda ako ga traži onaj tko ga zna prepoznati.

Erjavčeva zbirka „Žene vole pametne muškarce“ sadržava 54 humoreske kojima se pljeskalo na Roklicerovim umjetničkim večerima i 18 ozbiljnih priča tamnijeg registra. I humoreske i priče imaju ishodište u svakodnevnim situacijama, razgovorima u obitelji ili među prijateljima, no tipično za Erjavca jest da višestrukim iznenađujućim obratima povećava očekivanja čitatelja.

Nakon raspodane prve knjige, ove godine objavljena je i njegova druga knjiga. “Žena koja je voljela kosilice” sa svojih šezdeset priča stilom se i tematikom naslanja na prvu knjigu, te na zanimljiv, duhovit, pomalo ironičan način prikazuje svakodnevicu likova dobro poznatih karakteristika, bliskih mentalitetu maloga mjesta, pa tako i virovitičkom.

Iako je između objavljivanja knjiga samo tri godine razmaka, svijet se u to kratko vrijeme drastično promijenio, a tako i promocije, druženje s čitateljima i čitalačke navike. Na svojoj radionici Erjavec će govoriti o pronalasku sponzora, dogovoru s izdavačima, knjižnicama, online promociji, zaradi i gubitcima.

Zlatko Erjavec rođen je u Virovitici gdje je završio srednju ekonomsku školu. Uz razne poslove koje je radio u struci kontinuirano je kulturno-umjetnički djelovao u rodnoj Virovitici i šire. Njegova knjiga “Žene vole pametne muškarce” zbirka je priča i humoreski u kojima na jednostavan, izravan i duhovit način piše o ljudskim slabostima, površnostima i apsurdima. Njegovi likovi prolaze različite životne situacije, lakše ili teže, ali svoje probleme rješavaju, uglavnom zbog ne razmišljanja na krajnje neočekivan način. Često uronjeni u svoja uvjerenja i ambicije izazivaju čuđenje i smijeh.

Humoreske Zlatka Erjavca krcate su humorom bez skrivene namjere, a osvjetljavaju muškarce i muško-ženske odnose iz sasvim nove perspektive i izazivaju suze od smijeha. Erjavec ne podilazi publici, već izbjegava svaku patetiku i reprodukciju te jednostavnim jezikom i kratkom rečenicom razrađuje nova, svježa i neočekivana rješenja, odnose i ishode.

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Svi mi vele da sam z Bilogore

Pozivamo Vas na online radionicu “Svi mi vele da sam z Bilogore”

koja će se u sklopu projekta Kulturnjak.hr održati u

utorak i četvrtak, 23. i 25. 11. 2021. u 10 sati na Zoom platformi.

Voditelj radionice “Svi mi vele da sam z Bilogore” je Ivan Vinković koji se od rane mladosti bavi proučavanjem i istraživanjem tradicijske kulture. Vlasnik je iznimne zbirke tradicijskoga tekstilnog rukotvorstva u kojoj uz odjevne ima i uporabne predmete. Zbirka broji više od 2000 eksponata, a veliki dio njih polaznici će imati prilike vidjeti na radionici.

Besplatna online radionica održat će se utorak i četvrtak,

23. i 25. 11. 2021. u 10 sati na Zoom platformi

za polaznike 54+

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/F7uVJ34wv1

Najveći dio Ivanove zbirke zauzima tekstil bilogorskoga kraja, a manji broj zauzimaju predmeti iz Podravine, Slavonije, Pokuplja i Križevačkoga prigorja. Najviše pozornosti posvetio je skupljanju dupljanog ruha; koperti, ručnika, stoljnjaka, fertuna, rubači, oplećaka, pocuknjenki…

Dupljanje je najkarakterističniji rad za bilogorski kraj. Prilikom tkanja, niti osnove se omataju i tako se dobivaju deblje niti osnove koje čine štapić, a dok se osnovom dobiva određeni uzorak – mustra; list, ruža, geometrijski motivi.

Razlikujemo dva tipa dupljanja, na stariji i noviji prebor i svaki taj tip ima dva podtipa, no možemo reći da je dupljanje na stariji prebor većinom geometrijskog uzorka, a kod dupljanja na noviji prebor su cvjetni uzorci – naglašava Vinković.

Osim u bilogorskom kraju, dupljanje je rašireno i po drugim, nama susjednim krajevima Bilogore, ali nije toliko zastupljeno. Kako je to rad koji se danas gotovo i ne radi, većina narodnih nošnji u Ivanovoj zbirci je upravo dupljana ili kako još kažu u nekim selima, šupljana. Narodne nošnje koje Ivan prezentira i skuplja su najčešće iz zapadnog dijela Bilogore – to su sela od Bjelovara u pravcu Vrbovca. Cijeli taj dio ima drukčiji način odijevanja nego što je to u drugom dijelu Bilogore.

Tako se u njegovoj zbirci mogu pronaći oni najstariji tipovi dupljanih nošnji, sa starijim preborom i geometrijskim, skromnijim motivima, do onih na noviji prebor, vrlo bogato ukrašenih cvjetnim motivima koji se odijevaju u kombinaciji s kupovnim materijalima od kojih su šivani fertuni, bluze, tušlini…

Sve to ruho potrebno je dobro pohraniti u ormarima i škrinjama koje su dobro obnovljene i sigurne za čuvanje vrijednog ruha, a o sakupljanju i pronalasku neprocjenjivog blaga po selima govorit će na drugoj radionici.

O VODITELJU

Ivan Vinković mladić je iz Bjelovara koji se po svojem hobiju i svojom ljubavi prema tradicijskom tekstilnom rukotvorstvu uvelike razlikuje od svojih vršnjaka. Oduvijek su ga privlačile starine, ponajviše tekstil, ali i svakodnevni uporabni predmeti koji su se koristili u domaćinstvu. Od najranije dobi bio je član folklorne skupine; najprije u HORKUD-u Golub iz Bjelovara, gdje kasnije prelazi u odraslu sekciju, a zatim postaje član KUU Ivan vitez Trnski iz Nove Rače.

Uz bavljenja folklorom, unutar folklornih grupa, prikuplja i izrađuje tekstilne predmete bilogorskoga kraja. Prvo su to bili ručnici, koperte, jastučnice, a kasnije dijelovi i kompleti narodnih nošnji. Kako je vrijeme prolazilo, tako je svoju vještinu šivanja usavršavao i osvajao nagrade za novoizrađene narodne nošnje na razini Hrvatske na manifestaciji „Obnavljamo baštinu“.

Prije šest godina pozvan je u Križevce u KUD Prigorje na mjesto voditelja. Na toj funkciji je i danas, a odlična suradnja članova društva i njega rezultira županijskim priznanjima i plasiranju folklorne, pjevačke i tamburaške sekcije na državnim susretima izvornoga folklora.

U suradnji s KUD-om, izdana je knjiga „Narodne nošnje Križevačkoga prigorja“, a autor cjelokupnoga teksta je Ivan Vinković. Iako većinski dio zbirke zauzimaju bilogorske narodne nošnje, posjeduje i nošnje Križevačkoga prigorja te ponešto podravskih kompleta.

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša online radionica mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

kulturnjak@udruga-impress.hr

Srdačno, Kulturnjak tim

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Bok, ja sam pisac

pozivamo Vas na online literarnu radionicu “Bok, ja sam pisac

koja će se u sklopu projekta Kulturnjak.hr održati u nedjelju 21. 11. i u utorak 23. 11. 2021. U 19:30 na Zoom platformi.

Gošće radionice “Bok, ja sam pisac” su Ana Jembrek, book blogerica i Romana Kovačić, spisateljica.

Oduvijek znate da ste pisac. I to uglavnom znate samo Vi i možda uži članovi Vaše obitelji i još pokoji prijatelj. Naravno, svi oni dobit će od vas na poklon knjigu kad ju jednog dana objavite.

Ali tko će kupiti Vašu knjigu?

Tko su kupci knjiga u Hrvatskoj i kako do njih doći?

Kako se predstaviti publici? Imate li uopće publiku?

Jesu li danas jedini alat društvene mreže?

Suradnja s knjižarama i knjižnicama, je li to jedini put?

Kako surađivati s book blogerima?

Koliko koštaju objavke na njihovim društvenim mrežama?

Pridružite nam se na radionici i potražite odgovore na sva postavljena pitanja. Na radionici ćemo govoriti i o načinima i idejama koje i Vi možete koristiti za promociju svoje knjige, suradnjama s book blogerima i drugim umjetnicima.

Besplatna online radionica održat će se na Zoom platformi

u nedjelju, 21. 11. u 19:30

u utorak, 23. 11. u 19:30

za polaznike do 25 godina


Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/vwUm8Uj6cJ

Ana Jembrek urednica je stranice “Knjige su moj svijet” koja je ovih dana promijenila naziv u “Dublje u gustoću”. Profil je čaroban kutak za knjige, gdje ih Ana predstavlja uz predivne fotografije, citate, vlastita promišljanja o pročitanome, ali otvara i neke nove teme koje nisu uvijek povezane s knjigom. Profil na FB prati više od 15 000 ljudi, a posebno raduje činjenica da na profilu Ana puno promovira i domaće autore.

https://www.facebook.com/knjigesumojsvijet

Ana ima i Facebook profil na engleskom jeziku, a koju prati više od 420 000 pratitelja. Ona o stranici “Books Rock My World” skromno kaže da je nastala sasvim slučajno u zlatno doba Facebooka kada su se postovi viralno vrlo lako i brzo širili. Iako profil “Books Rock My World” ima veliki broj pratitelja, Ana se posvetila modernijem konceptu stranice koji možete vidjeti na profilu “Dublje u gustoću”, ali svakako zavirite i na profil “Books Rock My World”.

https://www.facebook.com/booksrockmyworld/?ref=page_internal

Na radionici će mladi pisci dobiti konkretne savjete od Ane kako predstaviti svoje knjige/radove i na koji način doći do publike. Polaznicima će se predstaviti primjeri knjiga koje su imale dobre promocije na društvenim mrežama, kao i neke loše prakse s kojima se gošće susreću u svojem radu.

“Zaista tu stoji puno truda i vremena. Svaki post i recenzija koju objavim zahtijeva sate promišljenog i usmjerenog angažmana, a knjige, iako ih volim, nisu proizvod za brzu konzumaciju. S obzirom i na to da surađujem s izdavačima u smislu da od njih često dobivam recenzentske primjerke, a i na mjesečnoj bazi sudjelujem u nekoliko book klubova, nisam u situaciji da uvijek čitam knjige koje mi se baš u tom trenutku čitaju. Također, nekad se nije ni lako izraziti o knjizi na valjan subjektivno-objektivni način, pa i to zahtijeva vrijeme za promišljanje te koncentraciju.” Ana Jembrek

Bilogora je oduvijek bila pomalo mistično i neistraženo područje. Tu je svoj dom pronašla i spisateljica Romana Kovačić koja upravo inspirirana Bilogorom stvara nove priče za velike i male. Romana je autorica dviju knjiga “Bilogorske čarolije”: “Prinčeva staza” i “Vilenjsko igrišće” u kojima čitateljima otkriva čarobni svijet bajki Bilogore. Borba dobra i zla, mitovi, legende, priče koje su se prenosile s koljena na koljeno – sve je to u svojim knjigama Romana spojila u jedinstvenu cjelinu.

Jednako zanimljive su i njezine promocije bajki koje uključuju predstave sa scenografijom, glazbenim i maglenim efektima i kostimiranim glumcima. Od manifestacije „Đurđeva“ u Velikom Trojstvu, u Hrvatskoj kući „Materina priča“ u Zagrebu, na LegendFestu u starom gradu Lukavcu, u povodu Međunarodnog dana pismenosti u Gradskoj knjižnici Grada Zagreba, na Cvjetnom trgu u Zagrebu, u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ u Bjelovaru, u kazalištu Trešnja u Zagrebu, u Gradskoj knjižnici u Samoboru, na Međunarodnom sajmu knjiga u Bologni, na „Daruvarskom kulturnom ljetu“, pa sve do bjelovarskoj Terezijane – njezine su promocije uistinu nešto posebno.

Promocija „Prinčeve staze“ bila je 2015. godine i prvi glumci su sada već mladi odrasli punoljetni ljudi. Zaista se ponosim njima jer su prekrasna, inteligentna i marljiva djeca. Iznimno sam sretna zbog svih uspomena koje nosimo u sebi. Meni je bilo najljepše na LegendFestu u starom gradu Lukavcu. To mi je jedna od najdražih naših putujućih predstava i promocija moje knjige, govori Romana koja upravo priprema i treću knjigu.

Osim promocija, Romana održava i radionice, a u pripremi je i prvi animirani film prema tekstu “Bilogorske čarolije: Prinčeva staza”.

https://www.facebook.com/search/top?q=bilogorska%20carolija

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša online radionica mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

kulturnjak@udruga-impress.hr

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Bečki valcer

Poštovani,

pozivamo Vas na plesnu radionicu 

“Bečki valcer”

koju će u sklopu projekta Kulturnjak.hr voditi Božena Fitz, plesna instruktorica u Plesnom centru Zagreb by Nicolas.   

Kroz ukupno tri radionice polaznici će imati priliku naučiti osnove bečkogvalcera, ali i saznati zanimljivosti o ovom popularnom plesu koji je jedan od najstarijih i najpopularnijih dvoranskih plesova. Valcer je nastao u drugoj polovici 18. stoljeća, a pod utjecajem njemačkih i austrijskih plesnih stilova. Veliku ulogu u popularizaciji valcera ima i slavna dinastija Strauss čija je glazba i danas mnogima prva poveznica s ovim predivnim plesom. 

Zašto plesati s Boženom?

Dokazano je da ples smanjuje depresiju, anksioznost i stres, a podiže samopouzdanje, povećava sposobnost učenja, kao i cjelokupno zadovoljstvo sobom i svojim tijelom. Ples poboljšava socijalne vještine i potiče stvaranje novih prijateljstava. Ne čudi stoga da iz godine u godinu ples postaje sve popularniji oblik rekreacije. Plesanjem ćete postići potpunu ravnotežu i sjedinjenje tjelesnog, duševnog i mentalnog zadovoljstva. Ples je jedna od najboljih i najugodnijih fizičkih aktivnosti koja će ojačati Vaše kosti i zglobove, a pomaže u prevenciji i liječenju osteoporoze i artritisa.

Zaplešite s nama na besplatnoj online radionici 

3. 11., 8. 11., 10. 11.

na Zoomaplikaciji u 15:45 sati za polaznike 54+ 

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/La8p2G52qZ
https://forms.office.com/r/La8p2G52qZ

Na prvoj radionici doznajte zanimljive podatke o povijesti bečkog valcera i usvojite osnovne korake. 

Druga radionica predstavit će Vam kostime koje profesionalni plesači koriste prilikom plesa i uputiti Vas u malo zahtjevnije plesne pokrete. 

Bečki valcer je obilježen velikim okretima koji se graciozno kreću po podu. Ovaj ples je poznat po svojem jednostavnom i elegantnom rotacijskom pokretu, a upravo to će biti tema naše treće radionice. 

NAPOMENA 

Svi mogu savladati osnove bečkog valcera, čak i oni koji vjeruju da imaju dvije lijeve noge. Kada je riječ o bečkom valceru, potrebno je tek nekoliko sati kako biste postali odlični u plesanju.

Stiže vrijeme blagdana, a upravo je to vrijeme kada se pleše bečki valcer. Iznenadite svoje nadraže elegantnim pokretima na plesnom podiju i uplešite u 2022. godinu.

VODITELJICA 

Božena Fitz plesna je instruktorica s dugogodišnjim iskustvom u plesnim podukama. Plesom se počela baviti s tri godine, a svoj plesni put započela je klasičnim baletom koji je plesala i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Nakon baleta krenula je plesati i druge vrste plesova – jazz dance, step, suvremeni ples, a najviše standardne i latinsko-američke plesove. Više od deset godina natjecala se u sportskom plesu u Hrvatskoj i Sloveniji te postizala zavidne rezultate. Više od 26 godina vrlo uspješno podučava i djecu i odrasle te parove, pojedince i grupe u različitim plesnim tehnikama, a svoj vrhunac postiže podučavajući upravo u Plesnom centru Zagreb by Nicolas. 

Božena u Plesnom centru Zagreb by Nicolas podučava standardne & latinsko-američke plesove, vodi dječje igraonice i plesne rekreacije.

Plesni centar Zagreb by Nicolas… ZAGREBAČKI CENTAR KOJI SE PREPOZNAJE!

Znanje, iskustvo, vizija te uporan i kvalitetan rad učinili su Plesni centar Zagreb by Nicolas vodećim plesnim centrom s cijelim nizom vrhunskih sportskih plesača te vodećom plesnom školom za građanstvo! Danas, ta prava tvornica plesa i sreće, najljepši je plesni centar ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji.

Plesni centar Zagreb je mjesto gdje ćete sigurno pronaći prave plesne stručnjake, vrhunske uvjete, zabavnu atmosferu i kao pokretač svega toga, ogromnu ljubav prema plesu koju žele podijeliti s Vama!

Dočekat će Vas uvijek vesela recepcija PCZ by Nicolas te vrhunski uređene dvorane za ples.

Plesni centar Zagreb by Nicolas okuplja školovane stručnjake za ples s učiteljskim plesnim licencama, članove nacionalne strukovne organizacije učitelja plesa Hrvatske. S vama odgaja, školuje i dijeli veliku ljubav prema plesu s već nekoliko generacija hrvatskih plesača tako da broji više od 20-ak tisuća zadovoljnih polaznika, a plesni učitelji više tisuća odrađenih plesnih sati rada. 

Više o Plesni centar Zagreb by Nicolas potražite na njihovoj službenoj web adresi https://pcz.hr

i Facebook stranici https://www.facebook.com/PlesniCentarZagreb

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša onlineizložba mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress(www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Literarna radionica Pišem ti pismo

Poštovani, 

pozivamo Vas na literarnu radionicu 

„Pišem ti pismo“

koju će u sklopu projekta Kulturnjak.hr voditi Snježana Berak, mag. bibl. i viša knjižničarka u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ u Bjelovaru, dugogodišnja predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, a danas dopredsjednica, velika promotorica čitanja. 

Kroz ukupno četiri radionice polaznici će imati priliku upoznati istaknute pisce, književne urednike, promotore knjiga i čitanja. Radionica je zamišljena kao spoj teorijskog i praktičnog rada te će svi polaznici imati priliku uz stručno mentorstvo napisati vlastiti tekst u formi pisma.

Pismo je dulja forma komunikacije od one na koju smo posljednjih godina navikli. Sada je sve, i kada govorimo o e-mailovima, porukama i socijalnim mrežama, veoma kratko, veoma lagano i lepršavo. Pismo je drukčije: morate sjesti, imate prazan papir pred sobom i ulažete sebe u to pismo. Postoje sličnosti između pisma i kratke priče. 

Što čini dobro pismo? Ključ je u naraciji. Tako dobijete sliku što osoba koja piše pismo u tom trenutku vidi, osjeća ili želi; dobro pripovijedanje je ključ bez obzira na to piše li o zvukovima koje u tome trenutku čuje kroz prozor ili govori o ljubavi prema nekome. Pravo, ozbiljno pismo, baš poput kratke priče, često se piše u više etapa; napišete dio pisma, zatim vas nešto prekine, razmislite još o tome što ste napisali i što ćete napisati, napravite skicu cjelokupnog pisma i slično. 

Naposljetku, kratke priče i pisma su sjajna forma za vježbanje discipline kod pisca, koja je ključna kada je riječ o razvijanju autorskog stila.

Besplatnaonlineradionica održat će se 

6. 11., 7. 11., 13. 11. i 14. 11. 2021.
na Zoom aplikaciji u 17 sati za polaznike 54+ 

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/TpXNhPzvPs
https://forms.office.com/r/TpXNhPzvPs

Svi sudionici po završetku radionice dobivaju potvrdu za sudjelovanje, a jedan polaznik i poklon-paket knjiga Knjižare Knjigica. 

Radove nastale na radionici objavit ćemo na stranici Kulturnjak.hr 

KONCEPT RADIONICE PIŠEM TI PISMO

  1. PISANJE PROZE – 6. 11. 2021.

Gošća: Romana Kovačić

Kroz četiri planirane radionice pod zajedničkim nazivom „Pišem ti pismo“ imat ćete priliku, osobito ako volite pisanje, čitanje i književnost, saznati što je proza, književna vrsta koja se ostvaruje slobodnim pisanjem. Upravo na tom tragu pozvat ćemo vas da se ako želite okušate u kratkoj formi koju ćemo uz vođeno pisanje zajednički dovesti do kraja, a onda, ako dopustite, i objaviti, što je san svakog pisca. 

Nakon kraćeg upoznavanja s programom upoznat ćemo i aktere radionica. 

Bilogora je oduvijek bila pomalo mistično i neistraženo područje. Tu je svoj dom pronašla i spisateljica Romana Kovačić koja upravo inspirirana Bilogorom stvara nove priče za velike i male. Romana je autorica dviju knjiga “Bilogorske čarolije”: “Prinčeva staza” i “Vilenjsko igrišće” u kojima čitateljima otkriva čarobni svijet bajki Bilogore. Borba dobra i zla, mitovi, legende, priče koje su se prenosile s koljena na koljeno – sve je to u svojim knjigama Romana spojila u jedinstvenu cjelinu.

Potom će sudionici imati prilike razgovarati o svojim literarnim sklonostima, predložiti nam naslov koji ih se u zadnje vrijeme dojmio ili autora čija djela vole čitati.

Za kraj predviđeno je pojasniti zadatak najavljen na samom početku uz kratki razgovor i upute. Razmislite, kada ste posljednji put napisali nekom pismo? Možete li se sjetiti?

Pamtite li kada ste zadnji put napisali nekome pismo, a da to nije bio e-mail? Sanjarite li katkad o tome kako bi bilo lijepo primiti pismo od neke drage osobe, pismo ispisano rukom na ukrasnim i mirisnim papirima? Znate li nekoga tko je nedavno dobio takvo pismo ili ste to samo vidjeli u romantičnim filmovima?

2. NATJECANJA/NAGRADE – 7. 11. 2021.

Gošća: Sanja Pilić

Čovjek je po svojoj prirodi biće koje se voli natjecati. Iako za to nema sigurnih dokaza, vjerojatno se natječe s ostalim pojedincima svoje vrste otkako je razvio svijest, a možda čak i ranije. Postoje tako i književna natjecanja, a uz njih i književne nagrade, poglavito za poeziju i eseje, postoje već stoljećima. U uvodu u radionicu bit će govora o Nobelovoj, Man Booker nagradi, Pulitzerovoj nagradi i zanimljivostima vezanim uz svjetske nagrade, a onda ćemo se osvrnuti i na naše domaće književne nagrade kojih je, iznenadit ćete se, uistinu mnogo. 

Mnoge se priče dotaknu kada govorimo o prestižnim nagradama pa ćemo poslušati i vaša mišljenja: koji bi to morali biti ili jesu kriteriji u prosuđivanju da je djelo nekog autora proglašeno najboljim. Podijelit ćemo s vama zanimljivosti vezane uz temu, kao i ulomke iz knjiga koje su dobile nagradu “Bad sex” za najgoru scenu seksa u književnom djelu.

Natjecanja i nagrade za autore često se čine nedostižnima i mislimo da ih dobiva uvijek netko drugi. Autorima koji se tek probijaju i na početku su spisateljske karijere katkad je teško pronaći urednika i nakladničku kuću koja je voljna i spremna objaviti njihov literarni rad te im je, samim time, teško i doći do potencijalne publike koju bi isti ti autori imali kada bi bili objavljeni. Književne nagrade koje se dodjeljuju autorima mogu pomoći da se ostvari to probijanje novog autora na tržište, posebice ako se radi o dosad neobjavljivanom autoru, to jest autoru kod kojega se radi o prvom objavljenom rukopisu. 

Sanja Pilić, pjesnikinja i vrlo plodna spisateljica, članica je raznih prosudbenih odbora za dječje stvaralaštvo. S brojnim naslovima zastupljena je u lektiri. Objavila je do sada oko 40 knjiga za djecu i odrasle. Djela joj postižu velike naklade, mnoga su prodana u više od 12 tisuća primjeraka, i to ne samo lektirni već i izvanlektirni naslovi. Po nekim romanima napravljene su predstave u zagrebačkim kazalištima. Vlasnica je mnogih nagrada i teško je povjerovati da bi ih mogla pobrojati. Sanja Pilić živi i radi u Zagrebu. 

A što ćemo dobiti od Sanje? Kroz primjere iz vlastite prakse književnica će govoriti što je potrebno napraviti da bi se tekst koji smo napisali mogao naći u konkurenciji za nagradu. Također ćemo naučiti kako se prijaviti na natječaje, gdje ih pronaći. A onda i kako se nositi s velikim uspjehom pa i na koji način ga kanalizirati.

Završit ćemo preporukama za literaturu koja se bavi tehnikama pisanja i nudi dublji uvid u svijet stvaranja knjiga. 

Na samom kraju radionice polaznici će dobiti novi dio uputa za pisanje pisama koja ćemo po završetku radionice i objaviti na stranici kulturnjak.hr 

Pridružite nam se na radionici i napišite pismo, možda i sami sebi. 

3. PREDSTAVLJANJE KNJIGA – 13. 11. 2021.

Gosti: Adela Mihoković, Lovro Krsnik

Zamislite da ste izdali knjigu: i što sada? Kako ju predstaviti publici? Imate li uopće publiku? Jesu li danas jedini alat društvene mreže? MHK? Suradnja s knjižarama i knjižnicama, je li to jedini put? Pokušat ćemo zajednički progovoriti o nekim načinima i idejama, a pozivamo vas da se prisjetite neke dobre promocije koja vam je ostala u sjećanju.

Knjižara Knjigica u Bjelovaru ima kultni status kada je riječ o knjigama i njihovoj promociji. Ono što ovu malu knjižaru čini nezaobilaznom destinacijom za sve zaljubljenike u knjige jest i šarmantna vlasnica Adela Mihoković koja je i sama ljubiteljica knjiga, a koja je oko sebe okupila tim ljudi koji redovito organizira promocije, radionice i druženja kojima je u središtu pozornosti uvijek knjiga.

https://web.facebook.com/Knjigica-gdje-priča-počinje-2077185302508786

Upravo je Adela pravi sugovornik za temu kojom želimo saznati sve o promocijama i koliko one znače autorima, što kada izostanu, može li se bez toga i što čini promociju kvalitetnom. Svi sudionici pozvani su da u chatu, koji će biti cijelo vrijeme otvoren, postave pitanja i prijedloge te porazgovaraju s gostom.

U nastavku, naš gost će biti Lovro Krsnik,mladi kazališni redatelj, profesor scenske umjetnosti i medijske kulture. Njegov istup i zauzimanje za promicanje i važnost čitanja lektirnih djela uz koja smo svi odrastali prije koju godinu izazvala je pravu buru i veliku medijsku popraćenost, s obzirom na to da je sto dana čitao ispred Hrvatskog sabora. 

Lovro se čini pravom osobom koja nam može otkriti koliko nam scenska umjetnost i medijska kultura može biti od koristi kada je riječ o predstavljanju knjiga.Uz to, donosi nam i našu temu kojom želimo saznati sve o promocijama i koliko one znače autorima, što kada izostanu, može li se bez toga i što čini promociju kvalitetnom. Svi sudionici pozvani su da u chatu, koji će biti cijelo vrijeme otvoren, postave pitanja i prijedloge te porazgovaraju s gostom.

Na kraju radionice polaznici će dobiti nove upute za pisanje pisma. Otvara se i mogućnost čitanja pisma za jednog do dva sudionika, ovisno o vremenu i željama polaznika radionice. 

4. KOMUNIKACIJA S AUTORIMA – 14. 11. 2021.

Gošća: Mirela Barbaroša Šikić

Kada govorimo o odnosu pisca i čitatelja, upitno je što čitatelj doista dobiva od onoga što pisac namjerava izložiti. Također, pitanje je što dobivamo od tih nepredviđenih nesporazuma, kojih može biti onoliko koliko je čitatelja. Jedan od razloga zašto se netko uopće počeo baviti pisanjem jest činjenica da je u direktnoj komunikaciji trebao dosta vremena da sredi misli, da odredi što želi reći i na koji način. Živimo u vremenu u kojem, na prvi pogled, komunikacija ljudima dolazi jako prirodno. Uzmimo samo komuniciranje e-mailovima, tweetovimaili porukama – sve se piše bez previše promišljanja i sve je vrlo lagano. No mnogim je piscima zapravo jako teško komunicirati s publikom, npr. čitati publici svoje tekstove. Drugima je pak to nešto sasvim prirodno. Kako komunicirati s piscima?

Nastavljamo razgovor s našom gošćom Mirelom Barbarošom Šikić, višom savjetnicom pri Agenciji za odgoj i obrazovanje – voditeljicom projekta Pisci na mreži. Ciklus virtualnih susreta Pisci na mreživeć dugi niz godina ljubiteljima književnosti omogućava izravan kontakt s hrvatskim književnicima, prevoditeljima, kritičarima, pjesnicima. Na radionici će svim polaznicima prenijeti iskustvo komunikacije publike i pisca, koji su svojim knjigama zadobili pažnju književne kritike i čitateljske publike, a njihovi su tekstovi poticajni za čitanje kako mladima tako i odraslima. Mnogim piscima je jako teško komunicirati s publikom, npr. čitati publici svoje tekstove. Drugima je pak to nešto sasvim prirodno. Kako komunicirati s piscima?

U završnici druženja vraćamo se na početak naše radionice i dajemo zadnje upute za pisanje pisama svim našim polaznicima. Radove nastale na radionicama ćemo u prosincu objaviti na stranici Kulturnjak.hr. 

Vlasnica knjižare Knjigica Adela Mihoković odabrat će najinspirativnije pismo i pokloniti mu knjigu. 

O VODITELJICI 


Snježana Berak, mag. bibl. i viša knjižničarka, voditeljica je igraonice u Narodnoj knjižnici “Petar Preradović” Bjelovar (diplomirala je Predškolski odgoj na Pedagoškoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, Informacijske znanosti – knjižničarstvo diplomirala na Sveučilištu u Zadru). Svojom vizijom i idejama igraonicu kao kraći oblik rada s djecom predškolske dobi u knjižnici dovodi do prepoznatljivosti u knjižničarskim krugovima, a posebice kao primjer dobre prakse u Hrvatskoj. Upravo ovakav oblik rada mnogi su uzimali kao ogledni, a program za bebe i malu djecu uvršten je i u IFLA – Smjernice za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi. Osmišljava, pokreće i sudjeluje u provođenju niz programa i radionica, kao i projekata u dužem trajanju: UNICEF, NSK, CSSU, HKD i HČD. Vodi već petu godinu čitateljsku grupu 54+ Čita/lice. Radi na projektima vezanim uz razvoj pismenosti u zemlji, Top lista najkvalitetnijih izdanja za djecu i mladež, Nacionalna kampanja za poticanje čitanja od najranije dobi Čitaj mi!– koordinatorica je za BBŽ i aktivno sudjeluje u njezinom promicanju na razini Hrvatske, članica je organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige. Dugogodišnja je članica i donedavna predsjednica, a sada dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva. Članica je europske udruge ELINET. Sudjeluje u radu europskih konferencija o pismenosti na kojima redovito izlaže.
Područje interesa i dalje joj je rani razvoj djeteta i čitanje, poticanje čitanja od najranije dobi, razvijanje čitalačkih navika u djece, rad s bebama i malom djecom i njihovim roditeljima, rad s djecom predškolske i niže školske dobi, razvijanje knjižnične kulture kod djece, promocija kvalitetne književnosti za djecu, ukazivanje na kvalitetnu knjigu i ilustraciju, knjiga kao pomoć u odnosima djece i roditelja, približavanje književno-umjetničkih tekstova najmlađim čitateljima, rad s djecom s teškoćama, ali i rad s osobama s intelektualnim teškoćama, rad s roditeljima, čitanje kao dio odgoja djeteta, rad s mladima, rad s odraslima, rad s marginalnim skupinama (gluhima, zatvorenicima), osiguravanje slobodnog pristupa informacijama, bolja vidljivost knjižnice u zajednici, suradnja s knjižničarima, odgajateljima, učiteljima, volonterima i ostalim zainteresiranim pojedincima, udrugama, organizacijama i ustanovama, korištenje novih tehnologija u službi promicanja knjižnice, knjige i čitanja, slobodan pristup informacijama kao ključ napretka, učenja i razvoja.
Dobitnica je brojnih nagrada od kojih su: Godišnja nagrada Ministarstva socijalne politike i mladih za 2014. godinu za promicanje prava djeteta, Nagrada za inovativnu promociju čitanja u Europi za 2017. godinu za program Čitateljski program za roditelje i djecu u kaznionicama koju dodjeljuje ILA – International Literacy Association, primila nagradu CRNA OVCA – posebno priznanje za popularizaciju hrvatske slikovnice (2020.).

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša onlineradionica mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.


Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udrugaImpress(www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.


Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

WhatsApp%20Image%202021-03-22%20at%2014

Radionica Glumci glumcima

Pozivamo vas na radionicu“Glumci glumcima”koju u okviru projekta Kulturnjak.hr vode Ivica Pucar i Ana-Marija Bokor Vrdoljak. Radionica će se održati 20. i 22. 10. 2021. u 10 sati za polaznike preko aplikacije Zoom. Namijenjena je svima koji žele naučiti više o krovnim glumačkim/umjetničkim organizacijama i koje benifite članstvo u istima donosi.Studirate na umjetničkoj akademiji, uskoro ćete imati diplomu i naći ćete se na tržištu rada. Ili možda već jeste. Pred vama je bezbroj mogućnosti – serije, filmovi, rad u kazalištu, sinkronizacija crtića, reklame, vođenje dramskih skupina. Naravno, možete pisati, režirati, početi stvarati vlastite projekte, postati dio ansambla… No u tom procesu dok svoju želju realizirate u djelo treba isto tako plaćati režije, osigurati primanja, živjeti…Znate li koja prava imate kao umjetnik u Hrvatskoj? I kome se obratiti za pomoć?
Znate li potpisati ugovor?
Znate li što je to porezna olakšica?
Znate li da kao član HDDU imate parvo na poreznu olakškicu?
Što je HDDU i što bi trebao biti?
Znate li koji su uvjeti za članstvo u HDDU?
Zašto bi uopće postali član?
Koliko košta članarina?
Zakon o kazalištima – stari, aktualni, novi – što znate o njemu?

Ovo su samo neke od tema o kojima ćemo razgovarati na radionici “Glumci glumcima” koju vode Ivica Pucar i Ana-Marija Bokor Vrdoljak, oboje akademski glumci s višegodišnjim iskustvom rada u kazalištu.Ivica Pucar od 2017. godine član je Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika, a 2019. godine HDDU imenovao ga je članom proširene radne skupine za izradu Zakona o umjetnicima. Godine 2019. Ministarstvo kulture imenovalo ga je članom radne skupinu za izradu novog Zakona o kazalištima, a dvije godine kasnije isto Ministarstvo imenovalo ga je članom Kulturnog vijeća za dramsku i plesnu te izvedbene umjetnosti.


Godine 2021. Ministarstvo kulture imenovalo ga je članom Povjerenstva za provedbu programa “Poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama”, kroz čiji su Program obuhvaćeni poduzetnici u područjima izvedbenih umjetnosti, književno-nakladničke i knjižarske djelatnosti, vizualnih umjetnosti te audiovizualnih djelatnosti.
Dugi niz godina bio je u statusu samostalnog dramskog umjetnika, a od 2019. godine stalni je član dramskog kazališta “Gavella”.Na prvoj radionici govorit će o ulozi Hrvatskog društva dramskih umjetnika, načinima na koji svaki član može utjecati na kvalitetu rada krovne organizacije, prilikama i mogućnostima koje HDDU nudi svojim članovima. Radionica će donijeti primjere rada glumačkih udruženja iz Amerike i Belgije.Ana-Marija Bokor Vrdoljak predstavnica je Hrvatskog društva dramskih umjetnika i članica Izvršnog odbora u drugom mandatu u Međunarodnoj federaciji glumaca(FIA) gdje je inicirala osnivanje CEE grupe srednje i istočne Europe. Sudjeluje u radnim tijelima FIA-e i koordinira rad CEE grupe koja je uspješno sudjelovala u projektu pod pokroviteljstvom EU, a u najavi je novi projekt u predstojećem razdoblju.
Članica je Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika i od 2018. godine predsjednica je Sindikata hrvatskih glumaca podružnice Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi.
Na čelu je novoosnovane udruge AVIP koja se bavi kolektivnom zaštitom izvođačkih prava audiovizualnih umjetnika.Na drugoj radionici govorit će o radu u Međunarodnoj federaciji glumaca, besplatnoj edukaciji koje Europska udruženja nude svim glumcima. Za Hrvatsku, kao članicu Europske Unije, međunarodna aktivnost HDDU-a i hrvatskog glumišta postaje ključna u svrhu očuvanja i stjecanja umjetničkih, radnih, socijalnih, ekonomskih i etičkih prava umjetnika u izvedbenoj umjetnosti i audiovizualnoj industriji u okviru svjetske krovne organizacije glumačkih strukovnih udruženja.Besplatna online radionica održat će se 20. i 22. 10. 2021.
u 10 sati za polaznike do 25 godina
Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca
https://forms.office.com/r/ag6UcbHMpF


Uloga FIA-e je zaštita socijalnih, radnih, ekonomskih, izvođačkih i moralnih prava glumaca, zaštita umjetničke slobode i različitosti u svim njenim vidovima – zaštita spolne, rasne i druge jednakosti. Svojim projektima i aktivnostima FIA ima važnu ulogu u kreiranju kulturne politike. Aktivnosti u FIA-i uključuju komunikaciju i korespondenciju na engleskom jeziku s tajništvom FIA-e u Belgiji i s delegatima iz zemalja članica FIA-e, sudjelovanje na sastancima, pisana izvješća sa sastanka za Skupštinu HDDU-a i Ministarstvo kulture te pisana izvješća za FIA-u prije svakog sastanka, tzv. National report.Hrvatska je u rujnu 2016. na kongresu FIA-e u Sao Paulo izabrana u Izvršni odbor FIA-e, gdje je Ana-Marija Vrdoljak ispred HDDU-a inicirala osnivanje CEE grupe središnje i istočne Europe pa njene aktivnosti uključuju koordiniranje grupe, organizaciju i moderiranje zajedničkih sastanaka pri skupovima EuroFIA-e u Sao Paulo-u, Kopenhagenu i Varšavi.


Što svojim članovima nudi HDDU i koliko su od planiranog ostvarili? Koliko se novi zakon nadovezuje na rad FIA-e? U kojoj mjeri HDDU može pomoći svojim članovima kad se nadu bez posla, bez prilike da rade svoj posao?Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša online izložba mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

Ana-Marija Bokor Vrdoljak
Zagrepčanka Ana-Marija Bokor Vrdoljak 1999. godine diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti na odsjeku glume. Gluma ju je oduvijek privlačila i još kao djevojčica pohađala je dramski studio Zagrebačkog kazališta mladih kod glasovite Zvjezdane Ladike.Profesionalno je počela igrati u vrijeme studija u Gradskom satiričkom kazalištu Kerempuh, GDK Gavella i ITD-u. Nakon što je diplomirala, odlazi na dvogodišnje usavršavanje u London u Actors Centre čiji je osnivač Laurence Olivier. Po povratku u Zagreb nastavlja raditi u statusu samostalnog dramskog umjetnika, pojavljuje se u više filmova i TV serija, igra u radio dramama, sinkronizira animirane filmove te igra u Teatru u gostima, HNK Zagreb i Gradskom kazalištu Žar ptica gdje je od 2005. godine u stalnom angažmanu.Do danas je u matičnom kazalištu Žar ptica ostvarila brojne uloge u nagrađivanim predstavama za djecu i mlade koje su sudjelovale na više domaćih i inozemnih festivala.Redateljica je, scenaristica i izvršna producentica dokumentarnog filma “Lica glumice” koji tematizira četiri glumice različite generacije koje su 2007. godine nominirane za Nagradu hrvatskog glumišta približavajući široj publici ženu glumicu i glumačko zvanje. Film je 2009. godine prikazan u Puli, Motovunu, na Liburnija film festivalu i na Danima hrvatskog filma. Svečana premijera bila je održana u Kinu Europa u Zagrebu, a film je u okviru projekta Gender Equality u EU naveden kao primjer dobre prakse tematiziranja i prikaza žena u glumačkom zvanju.


Ivica Pucar
Zadranin Ivica Pucar diplomirao je s odličnim uspjehom u klasi prof. Izeta Hajdarhodžića na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i stekao zvanje akademskog glumca.
Glumio je u svim važnijim kazalištima u Hrvatskoj. Sedam godina bio je stalni vanjski suradnik Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a kao gost glumio je u Gradskom kazalištu Komedija, Dramskom kazalištu Gavella, Glumačkoj družini Histrion, Istarskom Narodnom Kazalištu i drugima. Sudjelovao je na svim hrvatskim važnijim festivalima, Dubrovačkim ljetnim igrama, Splitskom ljetu, Zadarskom kazališnom ljetu. Deset godina bio je član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, sedam godina bio je prvak drame u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu. Od 2019. godine stalni je član dramskog kazališta “Gavella”. Radi na filmu i televiziji. U Off Teatru Bagatella bavi se glumačkom pedagogijom gdje šest godina vodi tečaj glume. Bavi se i voditeljskim poslom.
Dobitnik je nagrade “Najhistrion” za 2015. godinu.Godine 2020. Agencija za odgoj i obrazovanje imenovala ga je članom Državnog povjerenstva za provedbu Smotre Lidrano, a iste godine bio je član žirija za dodjelu Nagrade hrvatskog glumišta. Godine 2021. bio je izbornik Festivala glumca.


Niz godina aktivno sudjeluje u kulturno-umjetničkom amaterizmu Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Višegodišnji je predsjednik i pjevač jednog od ponajboljih amaterskih zborova u Hrvatskoj Akademskog zbora bazilike Srca Isusova “Palma”, a osnivač je i pjevač nagrađivane klape “Pižolot”. Bavi se i humanitarnim radom. Stalni je suradnik Udruge za sindrom Down Međimurske županije i Hrvatske udruge oboljelih od cistične fibroze.
Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.
Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Radionica Diplomacija kroz kulturu – kako je Južna Koreja postala glavni izvoznik kulture 21. stoljeća

* K-DRAMA * K-POP * K-BEAUTY* K-WORLD *

termini koji su dobro poznati diljem svijeta, a svima im je zajednička poveznica Južna Koreja, zemlja čiji se utjecaj danas osjeti na apsolutno svim područjima – od kulture, politike, poduzetništva, umjetnosti. 

Netflixova dramska serija “Squid Game” trenutačno je na vrhu globalne ljestvice gledanosti te prva korejska drama koja je zauzela prvo mjesto u SAD-u. Na prvom je mjestu po gledanosti i u Hrvatskoj. 

Film “Parazit” dobitnik je čak četiri Oscara 2020. – za najbolji film, najbolji strani film, originalni scenarij i režiju. “Parazit” je i prvi film na jeziku koji nije engleski, a koji je osvojio titulu najboljega filma.

Oscara je ove godine dobila i južnokorejska glumica Yuh-Jung Youn za ulogu bake u filmu “Minari” o imigrantskoj južnokorejskoj obitelji osamdesetih godina u SAD-u.

Boy bend BTS upravo ovih dana ima svoj šesti singl na mjestu broj jedan Billboardljestvice u posljednjih godina dana. Bend koji je oborio više od 25 svjetskih rekorda od ove se godine nalazi i u knjizi hrvatskoga jezika za osme razrede, a prošli mjesec predsjednik Južne Koreje Moon Jae-in uručio je članovima benda diplomatske putovnice i proglasio ih Envoys of Future Generations and Culture

Kozmetički proizvodi iz Južne Koreje iznimno su traženi diljem svijeta i za očekivati je da će u narednih nekoliko godina postati najprodavaniji na cjelokupnom kozmetičkom tržištu. 

Korejski jezik sve je popularniji diljem svijeta, a za očekivati je i veliki dolazak turista u Južnu Koreju kad se ponovno otvore granice. 

Kako je sve to uspjelo Južnoj Koreji? 

Kroz dvije radionice saznajte kako je Južna Koreja postala glavni izvoznik kulture 21. stoljeća. Radionice se provode onlineputem zoom aplikacije, a namijenjene su mladima do 25 godina koji žele naučiti više o K-POP kulturi. Cilj radionica je pružiti sudionicima pregled aktivnosti koje su provodile južnokorejska vlada i privatne tvrtke u cilju promocije korejske kulture u cijelom svijetu te kako su te aktivnosti pridonijele zastupljenosti ne samo K-pop idola, već azijskih umjetnika općenito u zapadnom umjetničkom i društvenom prostoru.

Besplatna onlineradionica održat će se 19. i 26. 10. 2021. 

u 19 sati za polaznike do 25 godina

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/9rAEhRTWh6

https://forms.office.com/r/9rAEhRTWh6

VODITELJICE RADIONICE

Ida Klemenčić

Rođena 1999. u Zagrebu, ove je godine izabrana za predsjednicu Udruge za promicanje korejske kulture koja je proizašla iz rada KCE-a. Studira na završnoj godini Diplomskog studija produkcije scenskih i izvedbenih umjetnosti na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu i radi u struci. U slobodno vrijeme uživa u heklanju, kuhanju i sličnim aktivnostima. 

Marija Šimić

Iako je najmlađa članica KCE tima, Marija Šimić izabrana je ove godine za dopredsjednicu Udruge za promicanje korejske kulture. Rođena 2001. u Zagrebu i odrasla u Mostaru, studirala je modni dizajn na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a trenutačno je na pauzi od studiranja. Slobodno vrijeme ispunjava treninzima kyuda, tradicionalnog japanskog streličarstva, volontira u azilu za životinje i bavi se modnim i grafičkim dizajnom.

KOREA CROATIA EVENTS

Korea Croatia Eventsje event managementtim i udruga u nastajanju koji od 2018. godine hrvatskoj kulturnoj i entertainmentsceni donosi dašak istoka. S događajima u rasponu od K-pop partyja i filmskih premijera do plesnih radionica i natjecanja u suradnji s Veleposlanstvom Republike Koreje te kulturnih događaja i K-rock koncerata, njihova je misija povezati zajednicu ljubitelja korejske kulture u Hrvatskoj te ju postupno povećavati približavanjem te iznimno bogate kulture široj publici.

https://www.instagram.com/koreacroatiaevents/
https://kce.carrd.co

KONCEPT RADIONICE

U prvom terminu radionice govorit će se o početku Hallyu wavea, tj. što se sve pokrenulo kroz prvo desetljeće 21. stoljeća – spominjat će se sami začetci K-popa kao glazbe forme, prva probijanja korejske kulture na zapad, od prvih pozicija na Billboardljestvicama, koncerata u Madison Square Gardenu i sličnih velikih postignuća prve i druge generacije K-popa. Prvi termin završit će 2012. godinom i legendarnim PSY-jevim „Gangnam Styleom“ koji je, iako ga mnogi nisu ozbiljno shvaćali, probijao granice i omogućio mnogima lakše probijanje na zapadnu umjetničku i zabavnu scenu.

U drugom ćemo se terminu fokusirati specifično na diplomatske aktivnosti grupe BTS – kako su nastali, o kompaniji koja stoji iza njih, što ih je dovelo do ovog trenutka u njihovoj karijeri itd. Napravit će se pregled raznih oličenja koje su dobili od strane južnokorejske vlade te kakav značaj ta odličja imaju za popularnu kulturu i utjecaj koji ima na diplomatske aktivnosti Južne Koreje. Također će se spominjati njihove kampanje s UNICEF-om te njihovi govori na sjednicama Ujedinjenih naroda.

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša onlineizložba mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.

Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress(www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Sadržaj objave je isključiva odgovornost udruge Impress.

Beti Pavleković

Beti Pavleković studentica je arheologije i talijanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a u slobodno vrijeme voli putovati, slikati i fotografirati, ali i pratiti društvene mreže na kojima često pronalazi inspiraciju.

Često fotografira bliske prijatelje u svrhe objava (primjerice na Instagramu), no voli uhvatiti i dobre kuteve u velikim europskim gradovima. Budući da je posjetila više od 20 država, to ju je potaknulo da kupi i bolji fotoaparat te se pozabavi svim postavkama i funkcijama koje nudi. U budućnosti namjerava usavršiti postavke na novom fotoaparatu, što joj je trenutačno glavni cilj, a zatim putovati i izvan Europe i nastaviti slikati portrete.


Instagram: https://www.instagram.com/betipavlekovic/
Facebook: https://www.facebook.com/beti.pavlekovic

Likovna radionica

Poštovani,

pozivamo Vas na Likovnu radionicu “Ne slika se bojama, nego osjećajima”

koju vode slikarice Petra Šabić i Irena Jukić Pranjić.

Kroz dvije radionice saznajte važne informacije o upisima na umjetničke fakultete, natječajima za izlaganja u galerijskim prostorima, suradnjama s festivalima i muzejima, tehnikama i odabiru istih.

Petra Šabić diplomirala je Likovnu kulturu 2019. i Slikarstvo 2021. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, a već je jedno od najtraženijih imena domaće likovne scene. Njezini radovi izlagani su u najprestižnijim galerijama u Hrvatskoj, a svoje je radove izlagala i u Indiji i Vijetnamu. U 90 minuta radionice predstavit će svoj put od zaljubljenice u slikarstvo do upisa na Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, osvajanja nagrada, suradnje s mnogobrojnim galerijama, inspiraciji…

Irena Jukić Pranjić profesorica je na Akademiji likovnih umjenosti u Zagrebu,

višestruko je nagrađivana ilustratorica, animatorica, crtačica stripa i urednica. Upravo je završila svoj novi, četvrti film Real Boy i objavila novu knjigu “Dnevnik snivanja i filozofiranja”. Irenini filmovi redovito dobivaju nagrade na festivalima, a više je puta nagrađena za strip i ilustracije. Ilustrirala je brojne slikovnice, udžbenička izdanja te dječje časopise.

Kroz prvi dio radionica slikarice Petra Šabić i Irena Jukić Pranjić predstavit će Vam svoj put od ljubavi prema crtanju do upisa na Akademiju, pronalaska svojega stila, osvajanja nagrada, izlaganja u mnogobrojnim galerijama.

Drugi dio radinice namijenjen je predstavljanju slikarskog stila i tehnika koje koriste u svojem radu, upoznavanju s programima koje koriste, materijalima, alatima.

Radionica je namijenjena mladima do 25. godina u cilju razvoja kreativnih sposobnosti i potencijala, usvajanja različitih likovnih tehnika.

Radionica je besplatna, interaktivna i provodi se online od 19,00 h

Maksimalan broj sudionika je 20, a namijenjena je polaznicima do 25 godina.

Rok za prijavu je 20. 9. 2021.

Datumi održavanja Likovne radionice – “Ne slika se bojama, nego osjećajima”

utorak 21. 9. i 28. 9. 2021. od 19 sati

Svi zainteresirani mogu se prijaviti putem online obrasca

https://forms.office.com/r/xK10zS7j9g

Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti na

kulturnjak@udruga-impress.hr

Petra Šabić na prvoj će radionici u 90 minuta predstaviti svoj put od zaljubljenice u slikarstvo do upisa na Likovnu akademiju, osvajanja nagrada, izlaganja u mnogobrojnim galerijama.

Na radionici vas očekuju savjeti za pripremu za upis umjetničkog fakulteta – riječ je o izrazito specifičnom studiju, stoga je važno ranije procijeniti što očekujemo od takve vrste studija. 

Iskustvo upisa Akademije likovnih umjetnosti – prijemni ispit, iskustvo studiranja – studij povijesti umjetnosti na FFZG i umjetnička naobrazba na ALU – izazovi i mogućnosti takvog tipa studiranja 

– predstavljanje umjetničkog koncepta – reference na različite teorije, znanost, duhovnost

– slikarstvo izvan slikarske forme – konstruiranje umjetničkih instalacija –        

– zašto je duhovna dimenzija u kreativnosti posebno važna

– razmišljanja o proširenim medijima kao sredstvu izražavanja

– iskustvo u izlagačkoj praksi – kako doći do galerijskog prostora ili alternativnog prostora za izlaganje radova; kako funkcionira prodaja radova; je li nužno oslanjati se samo na prodaju radova ili proširiti područje djelovanja 

Petrine radove pogledajte na

https://www.instagram.com/petra___sa/?hl=hr

BIOGRAFIJA

Petra Šabić diplomirala je Likovnu kulturu na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo u klasi izv. prof. art. Gordane Bakić s nagradom Akademijskog vijeća ALU za najuspješnije diplomante ak. god. 2018./2019. Također, dobitnica je pohvale Akademijskog vijeća ALU za uspješan rad u akademskoj godini 2016./2017. te Rektorove nagrade 2017/2018. godine. Akademske godine 2020./2021. diplomirala je na Slikarskom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi red. prof. art. Ksenije Turčić.

Sudjelovala je na konferenciji Mediterranean Scientific Conference – Educational Systems and Societal Changes: Challenges and Opportunities; u projektu Dani Ede Murtića te izradi scenografije za koncerte u programu Muzičke akademije i Hrvatskog glazbenog zavoda. Izradila je ilustracije za publikaciju međunarodnog književnog natječaja Lapis Histriae 2020 te ilustracije za prvu inačicu ilustriranog Rječnika stranih riječi Bratoljuba Klaića nakon čega je slijedila skupna izložba u Centru za kulturu Trešnjevka u Zagrebu (2019.) i u Uličnoj galeriji u Beogradu (Srbija, 2019.).

Prvi put samostalno izlaže 2018. i od tada je postavila nekoliko samostalnih izložbi među kojima treba spomenuti: 2021. Transpersonal, Pogon Jedinstvo, Zagreb; 2021. Neposredna kretanja II, Galerija pučkog otvorenog učilišta Ivanić-grad; 2021. Neposredna kretanja – Opipljiva praznina, Galerija Zlati Ajngel, Varaždin; 2019. – Guste praznine, Galerija SC, Zagreb; 2019, Simptomi postojanja, Galerija ZILIK, Karlovac; 2019. Mikrokozmi, Botaničar, Zagreb; 2018. – Syzygy, Galerija Crta, Zagreb; 2018. – Zbirka pokreta/Crne slike, KGZ – Knjižnica Dubec, Zagreb; 2018. – Zbiranje, Narodna knjižnica „Petar Preradović“, Bjelovar. Nekoliko godina zaredom izlagala je na raznim skupnim izložbama, uključujući sajmove umjetnosti Art Zagreb (Tehnički muzej Nikola Tesla, Zagreb; 2019., 2020.); izložba Nesvrstani u Laubi (Zagreb, 2018.) i Plati i nosi u organizaciji HDLU-a (2018., 2019.). Sudjelovala je na oko 30-ak skupnih izložbi u Hrvatskoj (35. Salon mladih – Situacija, Zagreb; Galerija Šira, Zagreb; Galerija Pikto, Zagreb; Galerija Forum, Zagreb; 8. hrvatski triennale akvarela; Dvorana Vatroslava Lisinskog, Zagreb; Galerija Panacea, Zagreb; Knjižnice grada Zagreba i druge) i u inozemstvu, uključujući međunarodne izložbe Memories 5 u Indiji i Memories 8 u Vijetnamu.

Od 2019. godine članica je HDLU-a.

Irena Jukić Pranjić na drugoj će radionici govoriti o svojem radu na Akademiji likovnih umjetnosti, pedagoškom radom, ilustracijama, uredivanju knjiga i TV serija.

Okosnica njezina predavanja u trajajnju od 90 minuta bit će kako pronaći vrijeme za kreiranje, stvaranje umjetničkih djela i izvršavanje drugih obveza koje nisu nužno vezane uz naš kreativni rad. Na radionici će govoriti i kako pomiriti majčinstvo i umjetničku karijeru.

Analizirajući primjere bogate stripovske povijesti, predstavit će morfologiju stripa. Svi likovni primjeri polaznicima će poslužiti kao inspiracija da i sami pokukšaju komunicirati putem umjetnosti.

Strip u sebi ujedinjuje nekoliko metoda pripovijedanja – vizualnu naraciju, pisanu riječ, govor tijela (mimike i gestikulacije), gramatiku filmskih planova i rakursa te bogatu lepezu semiotičkih znakova kultura i supkultura današnjice. Kombinacija svih ovih elemenata čine strip idealnim medijem za jasnu komunikaciju s čitateljem i za prijenos brojnih infromacija, ideja i priča svih žanrova – od onih komičnih, preko avanturističkih, pa do onih poetičnih.

Na radionici će Irena Jukić Pranjić govoriti o:

– suradnji s drugim umjetnicima

– alatima i programima koje koristi

– digitalizaciji slikarskih tehnika

– odlasku na festivale, financiranju gostovanja

– pronalasku sponzora za umjetničke projekt (Crowdfunding kampanja za izdavanje knjige Dnevnik snivanja i filozofiranja)

– iskustvu profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

– radionicama koje drži za mlade

Irenine radove pogledajte na

http://irenajukicpranjic.blogspot.com

BIOGRAFIJA

Irena Jukić Pranjić diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

Od 2015. predaje Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Animiranim filmom bavi se od 2007. Autorica je animiranih filmova Ornament duše (2011.) Požuda (2014.), Gamer Girl (2016.) i Real Boy (2021.) Za svoj rad u animaciji, ilustraciji i stripu nagrađivana je više puta u Hrvatskoj i inozemstvu. 

Ilustrirala je brojne časopise, udžbenike i slikovnice za djecu i odrasle. Stripom se bavi kontinuirano od 1997. godine. Objavljivala je kratke stripove u velikom broju tiskovina u zemlji i inozemstvu te četiri zbirke kratkih stripova zajedničkog naziva Protuotrov (1997. – 2003.) , strip-album Emisija emocija (2 x 2, 2015.) i Dnevnik snivanja i filozofiranja (Hrvatski autorski strip, 2021.) 

Autorica je antologije Ženski strip na Balkanu (Fibra, 2010.), urednica, redateljica i novinarka dokumentarnog televizijskog serijala Strip u Hrvatskoj (2014/15 – 30 epizoda, te 2016/17 – 20 epizoda). 


Ilustrirala je mnoga udžbenička izdanja Školske knjige, te je svoje ilustracije objavljivala i u dječjim časopisima Radost, Modra lasta, Igraonica, Škrinjica, Kloks i Prvi izbor.

Autorica je radnih bilježnica Vježbamo gledati 5, Vježbamo gledati 6, Vježbamo gledati 7,  i Vježbamo gledati 8, namijenjenih korištenju u nastavi učenicima osnovne škole od petog do osmog razreda – izdavač Školska knjiga Zagreb.

Koautorica je knjige Avantura u muzejimavodič kroz najzanimljvije hrvatske muzeje, namijenjene djeci i mladima, čiji je izdavač također Školska knjiga Zagreb.

Ilustrirala je sljedeće slikovnice:

Priča o mom i tvom rođenju Mirjane Hercigonja Saucha, Školska knjiga Zagreb,

I buhe kašlju Fulvia Tomizze u izdanju Otvorenog pučkog učilišta Umag,

Beba dolazi kući za koju je u suradnji s dr. Marijom i Vinkom Ćatipović pisala i tekst; slikovnicu je izdala udruga Za zdravo i sretno djetinjstvo iz Bjelovara,

Tomica otkriva svijet koju je osmislila i za koju je uredila koncept teksta – slikovnicu je izdala Kršćanska sadašnjost, Zagreb,
Piton Zorana Ferića, u sklopu biblioteke Vrata u podrum, izdavača Knjiga u centru, Zagreb, 2019.,

Priča o neustrašivim hrvatskim ženama Tatjane Barat, tri ilustracije, Iris Illyrica, Zagreb 2019.

Članica je HDLU-a.

Ovim putem molimo Vas da ovaj poziv proslijedite svima za koje vjerujete da bi ih naša Likovna radionica mogla zanimati. Više informacija potražite na www.kulturnjak.hr ili na našoj Facebook stranici.


Kulturnjak.hr projekt je čiji je nositelj udruga Impress (www.udruga-impress.hr) s partnerom Centrom za razvoj osobnih kompetencija i zaštitu ljudskih prava (https://crok.hr). Ukupan iznos projekta je 491.008,00 kn. Europska unija je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda sufinancirala iznos od 417.356,80 kn.

Radionice po mjeri

Svaki umjetnik je na početku bio amater.

           Ralph Waldo Emerson

Uz naše voditelje i interaktivne online radionice razvijte svoja znanja i vještine i hrabro zakoračite u svijet umjetnosti. Predložite teme za naše nove radionice, odaberite voditelje, kreirajte sadržaj s nama!

Prijedloge nam šaljite na kulturnjak@udruga-impress.hr