Karlov most u Pragu
Najstariji most u Pragu osnovao je 1357. godine Karel IV. i dovršen je 1402. Godinama se zvao Kameni ili Praški most, a tek od 1870. Karlov most. Most je izgrađen od pješčanih blokova i s obje su mu strane tornjevi (Malostranski toranj, Starogradski toranj).
Most je dugačak 516 metara i širok je 9,5 metara. Gradili su ga 45 godina, što je više od 16 tisuća dana. Petr Parléř iz njemačkoga Gmünda dugo se smatrao njegovim graditeljem. Međutim, 2007. godine objavljena je hipoteza prema kojoj je projektant i prvi graditelj mosta praški građanin Oto, zvan i Otlin.
Govorilo se da su zidari tijekom gradnje dodavali jaja u mort kako bi ojačali most, no većina ljudi nije vjerovala u to. Tek su kasnija istraživanja potvrdila prisustvo jaja u zidanju.
Prema legendi, most je zauvijek zaštićen čarobnim brojevima. Te je brojeve s astrolozima odabrao kralj Karel IV., jer je vjerovao da će posebno odabrani trenutak mostu donijeti sreću. Ti neparni brojevi slijede jedan drugoga prilikom čitanja sprijeda i straga, a u njima su skriveni datum i vrijeme. Karlo IV. tako je položio kamen temeljac mosta 1357. godine, 9. srpnja, u 5 sati i 31 minutu.
Kipovi na mostu
Od 1683. do 1928. godine na stupove mosta postavljeno je 30 kipova i skulptura svetaca od kojih je najpoznatiji kip sv. Jana Nepomuka. Osim toga, to je i najstariji kip koji je još uvijek u izvornom obliku. Autori skulptura su M. Braun i F. M. Brokov, ali u uređenju mosta sudjelovali su i drugi istaknuti umjetnici. Posljednji postavljeni bio je kip sv. Ćirila i Metoda 1928. godine.
Većina kipova izrađena je od pješčenjaka, dok je kip sv. Filipa Benicija izrađen od mramora, a kip sv. Križa (Kalvarija) i Jana Nepomuka izrađeni su od bronce.
Od Starogradskoga tornja do Maloga grada postupno se mogu vidjeti ovi kipove: kip sv. Ivana, kip svete Barbare sa sv. Margaretom i kip sv. Elizabete, kip Piete, kip sv. Josipa, kip sv. Franje Ksaverskog, kip sv. Kristofora, skulptura sv. Franje Borgije, kip sv. Ljudmile, kip sv. Franje Asiškog, kip sv. Bruncvíka, kip sv. Nikole Tolentinijana, kip sv. Louisa, kip sv. Adalberta, kip sv. Ivana Mateja sa sv. Felixom iz Valoisa i sv. Ivanom te kip sv. Vjenceslava.
S druge strane mogu se vidjeti skulpture svetog Salvatora sa svetim Kuzmom i Damjanom, kip sv. Vida, kip sv. Filipa Benicije, kip sv. Kajetana, kip sv. Augustina, kip sv. Jude Tadeja, kip sv. Antuna Padovanskog, kip sv. Jana Nepomuka, kip sv. Norberta sa sv. Vaclavom i sv. Sigismundom, kip sv. Ivana Krstitelja, kip sv. Ćirila i Metoda, kip sv. Ane, kip Svetoga križa s kalvarijom, kip Madone sa sv. Dominikom i sv. Tomom Akvinskim te se na kraju nalazi skulptura Madone sa sv. Bernardom.
Autor teksta: Barbora Wolfová
Autor fotografija: Antonija Putić